preskoči na sadržaj

Obrtničko - industrijska škola u Imotskom

Login
Raspored sati

Korisni linkovi

Tražilica
Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Anketa (mala)
e-upisi su ispunili moja očekivanja




Zaštita osobnih podataka

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Debata u Obrtničko-industrijskoj školi, školi Ambasador EU Parlamenta
Autor: Zorica Kujundžić, 21. 2. 2020.

U sklopu ovogodišnjeg zadatka provođenje aktivnosti u sklopu jednog od 17 ciljeva održivog razvoja, a to je cilj br.3. Zdravlje i blagostanje, junior ambasadori su jučer debatirali na teme:

1. Treba li legalizirati lake droge?

2. Treba li podići dobnu granicu za konzumiranje alkohola?


 

Junior ambasadori sa svojim mentorima, nastavljaju sa aktivnostima u sklopu 3.cilja održivog razvoja Zdravlje i blagostanje. Održana je debata u kojoj su sudjelovali junior ambasadori raspravljali o navedenim temama, a sve u cilju podizanja svijesti učenika kako je očuvanje zdravlja preduvjet blagostanja budućih generacija.

Junior ambasadori su sudjelovali u debati, koju je moderirala prof. Mirjana Vlašić.

Negacijska grupa nikako nije za legalizaciju lakih droga, pa ni zbog medicinskih razloga. istovremeno nisu za podizanje dobne granice za konzumiranje alkohola. Učenicima je mentorica naglasila podatak kako je u Americi, prije podizanja dobne granice, broj poginulih mladih osoba bio veći za 900 osoba.

Afirmacijska grupa je za legalizaciju lakih droga isključivo u medicinske svrhe, pod liječničkim nadzorom, te bi se na taj način spriječila ilegalna prodaja lakih droga i ogromna zarada raznih skupina van zakona. Također su i za podizanje dobne granice za konzumaciju alkohola.

 

U Hrvatskoj se alkohol može kupiti sa 18 g.starosti ,a i on mlađi s lakoćom dolaze do istog. Nova studija pokazala je kako bi granica za dozvoljeno pijenje alkohola trebala biti s 21 godinu, jer upravo taj zakon u Americi godišnje spasi čak 900 života!

Zabrinjava da su hrvatski maloljetnici pri vrhu europskih zemalja kada se radi o konzumaciji alkohola i pušenju. Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima u dobi od 15 i 16 godina (ESPAD) iz 2015. godine, trećina ispitanika pušila je u proteklih mjesec dana, a 22 posto ih puši svaki dan: prosjek 36 zemalja u kojima se provodilo istraživanje je 12 posto.

Zašto je legalizacija trave dobra za zdravlje i ekonomiju?

Primjerice, u medicinske svrhe može se konzumirati u Kanadi, Češkoj, Italiji, Poljskoj, Njemačkoj, Finskoj i Rumunjskoj, u Nizozemskoj i u rekreacijske svrhe u tzv. coffee shopovima, a Colorado i Washington nedavno su ukinuli federalni zakon koji zabranjuje uporabu kanabisa u rekreacijske svrhe. New York bi uskoro trebao postati 21. savezna država SAD-a s liberalnim zakonima o travi.

Konzervativni političari vole navoditi primjer Švedske koja ima restriktivne zakone, a liberalni Nizozemske koja ima pozitivnu politiku. Obje zemlje imaju dobre rezultate – ispodprosječno nizak broj ovisnika i niske stope kriminala. Određena pozitivna iskustva s regulacijom u posljednjih desetak godina ima Portugal. Nakon dekriminalizacije droga 2001. u toj je zemlji smanjen broj novih infekcija HIV-om, konzumacija droga među mlađim tinejdžerima, razine kriminala i ulična vrijednost droga.

Mnogi stručnjaci stoga danas smatraju da restriktivni zakoni idu u prilog kriminalcima koji se zahvaljujući njima bogate, a na štetu države te posebno ovisnika koji su stigmatizirani i često prisiljeni odati se kriminalu ili prostituciji kako bi došli do skupe droge.

 Rasprava je potaknula učenike na razmišljanje kako je održanje zdravlja bitno za njih i njihove kolege i prijatelje., te kako zloupotreba lakih droga i alkohola na njih može utjecati i na njihovo zdravlje, pa i živote u konačnici. 

Učenici su pokazali da su svjesni zamki modernog društva, te kako im je ovakva debata korisna, kao što će biti i skora predavanja o očuvanju zdravlja koja će se organizirati u sklopu ostvarivanja 3.cilja održivog razvoja u našoj školi.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Debata u Obrtničko-industrijskoj školi, školi Ambasador EU Parlamenta
Autor: Zorica Kujundžić, 21. 2. 2020.

U sklopu ovogodišnjeg zadatka provođenje aktivnosti u sklopu jednog od 17 ciljeva održivog razvoja, a to je cilj br.3. Zdravlje i blagostanje, junior ambasadori su jučer debatirali na teme:

1. Treba li legalizirati lake droge?

2. Treba li podići dobnu granicu za konzumiranje alkohola?


 

Junior ambasadori sa svojim mentorima, nastavljaju sa aktivnostima u sklopu 3.cilja održivog razvoja Zdravlje i blagostanje. Održana je debata u kojoj su sudjelovali junior ambasadori raspravljali o navedenim temama, a sve u cilju podizanja svijesti učenika kako je očuvanje zdravlja preduvjet blagostanja budućih generacija.

Junior ambasadori su sudjelovali u debati, koju je moderirala prof. Mirjana Vlašić.

Negacijska grupa nikako nije za legalizaciju lakih droga, pa ni zbog medicinskih razloga. istovremeno nisu za podizanje dobne granice za konzumiranje alkohola. Učenicima je mentorica naglasila podatak kako je u Americi, prije podizanja dobne granice, broj poginulih mladih osoba bio veći za 900 osoba.

Afirmacijska grupa je za legalizaciju lakih droga isključivo u medicinske svrhe, pod liječničkim nadzorom, te bi se na taj način spriječila ilegalna prodaja lakih droga i ogromna zarada raznih skupina van zakona. Također su i za podizanje dobne granice za konzumaciju alkohola.

 

U Hrvatskoj se alkohol može kupiti sa 18 g.starosti ,a i on mlađi s lakoćom dolaze do istog. Nova studija pokazala je kako bi granica za dozvoljeno pijenje alkohola trebala biti s 21 godinu, jer upravo taj zakon u Americi godišnje spasi čak 900 života!

Zabrinjava da su hrvatski maloljetnici pri vrhu europskih zemalja kada se radi o konzumaciji alkohola i pušenju. Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima u dobi od 15 i 16 godina (ESPAD) iz 2015. godine, trećina ispitanika pušila je u proteklih mjesec dana, a 22 posto ih puši svaki dan: prosjek 36 zemalja u kojima se provodilo istraživanje je 12 posto.

Zašto je legalizacija trave dobra za zdravlje i ekonomiju?

Primjerice, u medicinske svrhe može se konzumirati u Kanadi, Češkoj, Italiji, Poljskoj, Njemačkoj, Finskoj i Rumunjskoj, u Nizozemskoj i u rekreacijske svrhe u tzv. coffee shopovima, a Colorado i Washington nedavno su ukinuli federalni zakon koji zabranjuje uporabu kanabisa u rekreacijske svrhe. New York bi uskoro trebao postati 21. savezna država SAD-a s liberalnim zakonima o travi.

Konzervativni političari vole navoditi primjer Švedske koja ima restriktivne zakone, a liberalni Nizozemske koja ima pozitivnu politiku. Obje zemlje imaju dobre rezultate – ispodprosječno nizak broj ovisnika i niske stope kriminala. Određena pozitivna iskustva s regulacijom u posljednjih desetak godina ima Portugal. Nakon dekriminalizacije droga 2001. u toj je zemlji smanjen broj novih infekcija HIV-om, konzumacija droga među mlađim tinejdžerima, razine kriminala i ulična vrijednost droga.

Mnogi stručnjaci stoga danas smatraju da restriktivni zakoni idu u prilog kriminalcima koji se zahvaljujući njima bogate, a na štetu države te posebno ovisnika koji su stigmatizirani i često prisiljeni odati se kriminalu ili prostituciji kako bi došli do skupe droge.

 Rasprava je potaknula učenike na razmišljanje kako je održanje zdravlja bitno za njih i njihove kolege i prijatelje., te kako zloupotreba lakih droga i alkohola na njih može utjecati i na njihovo zdravlje, pa i živote u konačnici. 

Učenici su pokazali da su svjesni zamki modernog društva, te kako im je ovakva debata korisna, kao što će biti i skora predavanja o očuvanju zdravlja koja će se organizirati u sklopu ostvarivanja 3.cilja održivog razvoja u našoj školi.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Obrtničko-industrijska škola u Imotskom kandidat za školu ambasadora EU parlamenta

Od ureda EU parlamenta u Zagrebu, Obrtničko-industrijska škola je dobila poziv da se uključi u program Škola ambasador Europskoga parlamenta u školskoj godini 2018./2019.

Ovaj se program provodi u svih 28 država članica Europske unije, a u Republici Hrvatskoj organizira ga i provodi Ured Europskog parlamenta. Na poziv, te na preporuku nadležnih hrvatskih županija, u programu od 2016. godine uspješno sudjeluje sljedećih 25 hrvatskih srednjih škola.

Program Škola ambasador Europskog parlamenta usmjeren je na rad sa srednjoškolcima radi podizanja njihove razine znanja o Europskoj uniji i parlamentarnoj demokraciji, o pravima koja imaju kao europske građanke i građani; srednjoškolce upoznajemo i s radom i djelovanjem Europskog parlamenta kao institucije, ali i osvještavamo o mogućnostima aktivnog sudjelovanja u kreiranju europskih politika. Okosnica programa jest distribucija edukacijskog materijala te dodatna edukacija školskih mentora kroz seminare, putovanja i razmjenu iskustava.

Od formalnih zahtjeva, u provedbi programa važno je obraditi nekoliko osnovnih tematskih modula o Europskoj uniji na način koji formatom najviše odgovara usmjerenju škole, postaviti EU-info-točku u školi te organizirati aktivnosti uoči proslave Dana Europe 2019. godine. Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj pritom svim školama tijekom cijele školske godine pruža kontinuiranu provedbenu podršku. Svaka škola koja uspješno implementira program stječe status škole ambasadora Europskoga parlamenta za aktualnu školsku godinu, dok školske mentorice i mentori uključeni u program postaju ambasadori seniori, a učenice i učenici mlađi ambasadori Europskog parlamenta, za što dobivaju i posebna priznanja.

Priloženi dokumenti:
Natjecaj za EP.pdf

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Debata u Obrtničko-industrijskoj školi, školi Ambasador EU Parlamenta
Autor: Zorica Kujundžić, 21. 2. 2020.

U sklopu ovogodišnjeg zadatka provođenje aktivnosti u sklopu jednog od 17 ciljeva održivog razvoja, a to je cilj br.3. Zdravlje i blagostanje, junior ambasadori su jučer debatirali na teme:

1. Treba li legalizirati lake droge?

2. Treba li podići dobnu granicu za konzumiranje alkohola?


 

Junior ambasadori sa svojim mentorima, nastavljaju sa aktivnostima u sklopu 3.cilja održivog razvoja Zdravlje i blagostanje. Održana je debata u kojoj su sudjelovali junior ambasadori raspravljali o navedenim temama, a sve u cilju podizanja svijesti učenika kako je očuvanje zdravlja preduvjet blagostanja budućih generacija.

Junior ambasadori su sudjelovali u debati, koju je moderirala prof. Mirjana Vlašić.

Negacijska grupa nikako nije za legalizaciju lakih droga, pa ni zbog medicinskih razloga. istovremeno nisu za podizanje dobne granice za konzumiranje alkohola. Učenicima je mentorica naglasila podatak kako je u Americi, prije podizanja dobne granice, broj poginulih mladih osoba bio veći za 900 osoba.

Afirmacijska grupa je za legalizaciju lakih droga isključivo u medicinske svrhe, pod liječničkim nadzorom, te bi se na taj način spriječila ilegalna prodaja lakih droga i ogromna zarada raznih skupina van zakona. Također su i za podizanje dobne granice za konzumaciju alkohola.

 

U Hrvatskoj se alkohol može kupiti sa 18 g.starosti ,a i on mlađi s lakoćom dolaze do istog. Nova studija pokazala je kako bi granica za dozvoljeno pijenje alkohola trebala biti s 21 godinu, jer upravo taj zakon u Americi godišnje spasi čak 900 života!

Zabrinjava da su hrvatski maloljetnici pri vrhu europskih zemalja kada se radi o konzumaciji alkohola i pušenju. Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima u dobi od 15 i 16 godina (ESPAD) iz 2015. godine, trećina ispitanika pušila je u proteklih mjesec dana, a 22 posto ih puši svaki dan: prosjek 36 zemalja u kojima se provodilo istraživanje je 12 posto.

Zašto je legalizacija trave dobra za zdravlje i ekonomiju?

Primjerice, u medicinske svrhe može se konzumirati u Kanadi, Češkoj, Italiji, Poljskoj, Njemačkoj, Finskoj i Rumunjskoj, u Nizozemskoj i u rekreacijske svrhe u tzv. coffee shopovima, a Colorado i Washington nedavno su ukinuli federalni zakon koji zabranjuje uporabu kanabisa u rekreacijske svrhe. New York bi uskoro trebao postati 21. savezna država SAD-a s liberalnim zakonima o travi.

Konzervativni političari vole navoditi primjer Švedske koja ima restriktivne zakone, a liberalni Nizozemske koja ima pozitivnu politiku. Obje zemlje imaju dobre rezultate – ispodprosječno nizak broj ovisnika i niske stope kriminala. Određena pozitivna iskustva s regulacijom u posljednjih desetak godina ima Portugal. Nakon dekriminalizacije droga 2001. u toj je zemlji smanjen broj novih infekcija HIV-om, konzumacija droga među mlađim tinejdžerima, razine kriminala i ulična vrijednost droga.

Mnogi stručnjaci stoga danas smatraju da restriktivni zakoni idu u prilog kriminalcima koji se zahvaljujući njima bogate, a na štetu države te posebno ovisnika koji su stigmatizirani i često prisiljeni odati se kriminalu ili prostituciji kako bi došli do skupe droge.

 Rasprava je potaknula učenike na razmišljanje kako je održanje zdravlja bitno za njih i njihove kolege i prijatelje., te kako zloupotreba lakih droga i alkohola na njih može utjecati i na njihovo zdravlje, pa i živote u konačnici. 

Učenici su pokazali da su svjesni zamki modernog društva, te kako im je ovakva debata korisna, kao što će biti i skora predavanja o očuvanju zdravlja koja će se organizirati u sklopu ostvarivanja 3.cilja održivog razvoja u našoj školi.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju